Hrvatske autoceste (HAC) raspisale su natječaj kojim traže ponuditelja-bankarsku kuću za sklapanje “dugoročnog kredita od 130 milijuna eura”. Kada nadmetanje bude okončano, a kredit bude ostvaren, što se očekuje sredinom ožujka iduće godine, ta državna tvrtka bit će zadužena za oko 15 milijardi kuna, slično kao i na kraju protekle godine. Procjenjuje se da će i traženi novac biti ponajprije namijenjen “krpanju” aktualnih obveza, a znatno manje za ulaganje u nove kilometre autocesta koje su dijelom, primjerice na slavonskoj i dalmatinskoj dionici koridora Vc, pokrivene 15-godišnjim kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), vrijednim 60 milijuna eura...
Hrvatske autoceste (HAC) raspisale su natječaj kojim traže ponuditelja-bankarsku kuću za sklapanje “dugoročnog kredita od 130 milijuna eura”.
Skupi kilometri
Kada nadmetanje bude okončano, a kredit bude ostvaren, što se očekuje sredinom ožujka iduće godine, ta državna tvrtka bit će zadužena za oko 15 milijardi kuna, slično kao i na kraju protekle godine.
Procjenjuje se da će i traženi novac biti ponajprije namijenjen “krpanju” aktualnih obveza, a znatno manje za ulaganje u nove kilometre autocesta koje su dijelom, primjerice na slavonskoj i dalmatinskoj dionici koridora Vc, pokrivene 15-godišnjim kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), vrijednim 60 milijuna eura.
Usprkos ovogodišnjoj solidnoj zaradi od cestarina na naplatnim kućicama, koja je do kraja rujna iznosila gotovo milijardu kuna, te postotku koji državnom koncesionaru prometnica pripada od svake prodane litre goriva i naplaćenih registracija vozila, HAC očito sve teže prati ritam financiranja prijašnjih ubrzanih ulaganja u cestogradnju širom Hrvatske, pa i aktualnih projekata koji su zbog recesije znatno usporeni ili odgođeni.
Naime, samo tijekom ove godine to je javno poduzeće moralo podmiriti 600 milijuna eura kredita iz prijašnjih godina. No, od početka godine HAC je kod raznih banaka podigao kredite vrijedne oko 660 milijuna eura, za što je dobio suglasnost Vlade i premijerke Jadranke Kosor.
Sav taj novac, kako tvrde poznavatelji prilika, pretežno se koristio za pokrivanje prijašnjih obveza, a tek je manji iznos, poput spomenutog aranžmana s EBRD-om, namijenjen za još uvijek aktivne projekte na terenu, kao što je izgradnja Dalmatine od čvora Ravča prema čvorovima Vrgorac i Ploče, te radovi na potezu Zagreb-Sisak.
Upravo zbog takvog opterećenja državne blagajne mnogi su kritičari postojećeg sustava upravljanja hrvatskim autocestama predlagali da ključne prometne poteze preuzmu strani koncesionari.
Međutim, time bi se Vlada odrekla 1,3 milijarde kuna do kraja rujna naplaćenih cestarina autocestama pod upravljanjem dviju državnih tvrtki, HAC-a i Autocesta Rijeka-Zagreb.